Izborom dr. Milovana Zoričića za šefa nogometne sekcije Hrvatskog športskog saveza, 13. lipnja 1912. godine, službeno je započela bogata povijest Hrvatskog nogometnog saveza.

Njegov zamjenik bio je Zvonimir Klobučar, a Ivan Pipinić je bio rizničar. Oni su, zajedno s Hinkom Würthom, Dragutinom Albrechtom i Brankom Gavellom, preuzeli obvezu razvoja i unapređenja nogometa u Hrvatskoj pa se stoga s pravom mogu smatrati prvim članovima nacionalne nogometne organizacije.

Nogomet su u današnjem obliku prvobitno u Hrvatskoj igrali još 1873. godine Englezi koji su došli u Rijeku radi izgradnje tvornice, a 1880. godine lokalni hrvatski mladići počeli su igrati nogomet u Županji. Nogometna lopta s kojom su se igrale utakmice 1880. godine i kasnije na području Županje sačuvana je i danas. Postoje i zapisi o tome kako su nogomet igrali učenici u Zadru, te nešto kasnije (oko 1900. godine) u Istri, Slavoniji i drugim gradovima širom Hrvatske.

Prvo izdanje Pravila igre na hrvatskom jeziku tiskano je 1896. godine u Zagrebu. Na početku se nogomet igrao u okviru gimnastičke organizacije Hrvatski sokol. Prvi hrvatski sportski klub koji u svom imenu naglašava opredijeljenost za nogomet je Prvi nogometni i športski klub (PNIŠK) Zagreb, osnovan 1903. godine.

Početkom 20. stoljeća, kada su u Hrvatskoj počeli nastajati i drugi nogometni klubovi, došlo je do želje nogometnih čelnika za formiranjem nacionalnog nogometnog saveza. Težnja Hrvata za uspostavljanjem vlastitog sportskog saveza još je više rasla nakon što je u Zagrebu, na Marulićevom trgu, na mjestu na kojem se danas nalazi Sveučilišna biblioteka, 28. listopada 1906. odigrana prva javna nogometna utakmica između HAŠK-a i PNIŠK-a (1:1).

Reprezentacija Hrvatske odigrala je prve javne međunarodne utakmice u Pragu 23. i 26. lipnja 1907. protiv Slavije, u to vrijeme jedne od najboljih nogometnih momčadi Češke i Europe.

Djelovanje Hrvatskog nogometnog saveza poslije Prvog svjetskog rata moralo je biti prilagođeno političkim okolnostima, a nakon Drugog svjetskog rata nastavljena je borba za postizanje jednakosti unutar jugoslavenske nogometne organizacije. U tom su razdoblju predsjednici bili Mišo Hršak, Ratko Vilinčić, Lazo Vračarić, Boris Bakrac, Vlado Ranogajec, Mirko Oklobdžija i Pero Splivalo.

Uspostavljanjem suverene, nezavisne i demokratske Hrvatske nakon izbora 1990. godine obilježen je početak izrazito uspješne ere.

Naime, hrvatska je reprezentacija u tom razdoblju izborila plasman na 13 od 15 velikih natjecanja, propustivši tek EP 2000. i SP 2010. godine. Do 2018. godine, kruna tih nastupa bilo je osvajanje svjetske bronce u Francuskoj 1998. godine, kada su Vatreni na svojoj prvoj svjetskoj smotri zadivili svijet, a Davor Šuker bio je prvi strijelac natjecanja sa šest pogodaka. Na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018. godine, generacija predvođena izbornikom Zlatkom Dalićem uspjela je nadmašiti legendarne brončane te izboriti finale Svjetskog prvenstva u kojem je s 4:2 izgubila od Francuske. Srebrne Vatrene u Zagrebu je dočekalo više od pola milijuna razdraganih navijača, nakon što su svojim nastupima u Rusiji razgalili srca cijele nacije. Nakon serije briljantnih predstava, kapetan Luka Modrić proglašen je najboljim igračem turnira za što je dobio Zlatnu loptu. Modrić je kasnije iste godine proglašen i najboljim igračem svijeta u brojnim izborima, uključujući Zlatnu loptu France Footballa i nagradu The BEST Fife.

Vatreni su četiri godine kasnije još jednom iznenadili cijeli svijet i osvajanjem brončane kolajne na Svjetskom prvenstvu u Kataru upisali treću svjetsku medalju. Na putu do bronce, Hrvatska je u četvrtfinalu izbacila favorizirani Brazil, upisavši tako jednu od najvećih pobjeda u svojoj povijesti, a do trećeg mjesta stigla je zahvaljujući pobjedi protiv Maroka. Luka Modrić zaslužio je Brončanu loptu kao treći najbolji igrač prvenstva.

Na prvom velikom natjecanju, Europskom prvenstvu 1996. godine u Engleskoj, Hrvatska je stigla do četvrtfinala i ispala od kasnijeg prvaka Njemačke, a korak do polufinala ostala je i 2008. godine na europskoj smotri u Austriji i Švicarskoj.

Uz uspjehe seniorske nacionalne selekcije, Hrvatski nogometni savez ponosan je i na rad s mlađim kategorijama te brojne nastupe mladih Vatrenih na završnim turnirima Europskog i Svjetskog prvenstva, a posebnog se organizacijskog izazova prihvatio i u svibnju 2017. godine, kao vrlo uspješan domaćin Europskog prvenstva za igrače do 17 godina.

Generacija velikana sa Šukerom, Bobanom, Prosinečkim, Bilićem i ostalima pod vodstvom izbornika Blaževića utrla je put svojim nasljednicima, koji su pruženu priliku maksimalno iskoristili te ostavili dubok trag i u najvećim svjetskim klubovima. Sadašnji kapetan Hrvatske Modrić već je šest puta osvajao Ligu prvaka s Real Madridom, dok se Mandžukić dva puta upisivao u strijelce u finalima, s Bayernom i Juventusom.

Imena poput rekordera po broju nastupa i bivšeg kapetana Srne, zatim Rakitića, Kovačića, Perišića, Brozovića, Vide, Prše, braće Kovač, Olića i drugih ostaju među najboljim ambasadorima Hrvatske u svijetu te neizbrisiva potvrda kvalitetnog rada Hrvatskog nogometnog saveza.