Klubovima su na upotrebu predani tereni na stadionu Intera u Zaprešiću, stadionu Istre 1961 Aldo Drosina u Puli, koprivničkom Gradskom stadionu - domu Slaven Belupa, te zagrebačkim stadionima u Maksimiru i Kranjčevićevoj ulici, na kojima nastupaju Dinamo, Lokomotiva i Rudeš.

Od prvotnog se plana odstupilo tek u slučaju vinkovačkog stadiona, zbog ispadanja Cibalije u treći razred hrvatskog nogometa.

Projekt Hrvatskog nogometnog saveza, u suradnji s Uefom, pokrenut je krajem prošle prvenstvene sezone, a pri uređenju su postavljene hibridne podloge - kombinacija prirodne i umjetne trave.

Osim toga, u Kranjčevićevoj su postavljene i nove sjedalice te su obnovljene sanitarije, a toj je primopredaji prisustvovao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

"Zahvaljujem Hrvatskom nogometnom savezu na takvom ulaganju u infrastrukturu nogometnih stadiona, kako bi naši novi Modrići, Mandžukići i Rakitići mogli trenirati i igrati nogomet - najvažniju sporednu stvar na svijetu", poručio je.

Izvođači radova, talijanske tvrtke Rappo S.R.L. i Italgreen S.p.A., odabrani su po završetku međunarodnog natječaja, a učinak je vidljiv već prve natjecateljske polusezone, posebice uoči zimske stanke u Hrvatski Telekom Prvoj ligi.

"Ovo je bio najveći projekt Hrvatskog nogometnog saveza od samostalnosti. Hvala svima koji su pružili potporu. Tereni su prelijepi, uistinu nam je to trebalo i vrlo smo zadovoljni. Napravili smo veliki posao i nadam se da ćemo i budućnosti nastaviti s ulaganjima u infrastrukturu", zaključio je HNS-ov direktor natjecanja i infrastrukture Marijan Kustić.

Prilikom proslave 90. obljetnice osnutka NK Jadran, u Gunji je na korištenje klubu predan stadion Luka Sokčević Šaljapin, koji je u potpunosti obnovio Hrvatski nogometni savez, u suradnji s Fifom i Uefom. Obnova stadiona inicirana je prije četiri godine, nakon što je nogometna infrastruktura regije devastirana za vrijeme poplava u istočnoj Slavoniji, a cijeli je projekt nominiran i za Medalju za arhitekturu Hrvatske komore arhitekata.